Kolizija ptica s dalekovodima često se dogodi zbog njihove nemogućnosti uočavanja vodova tijekom leta. Stradavanja ptica kolizijom s nadzemnim dalekovodima mogu se dogoditi i na distribucijskom i na transmisijskom dijelu elektroenergetske mreže. Ova stradavanja često se mogu vidjeti na otvorenim područjima gdje dalekovod prolazi kroz područje na kojem se ptice hrane, traže hranu i gnijezde. Najrizičnije skupine su velike, teške vrste ptica s niskom sposobnošću manevriranja npr. s visokim opterećenjem krila i niskim aspektom, kao kod droplji, nesita, močvarica, ždralova, roda i tetrijeba.

Rizik od kolizije veći je noću, tijekom izlaska i zalaska sunca te tijekom vremenskih uvjeta u kojima prevladava loša vidljivost (magla, kiša, jak vjetar). Prilikom velike brzine leta, sudari pod takvim vremenskim uvjetima rezultiraju fatalnim posljedicama za ptice.

Koordinirano terensko istraživanje potencijalno opasnih nadzemnih dalekovoda na početku projekta nužno je kako bi se odredili najopasniji transekti na kojima će biti instalirani preusmjerivači leta.

Ostvareni rezultati:

U prvim mjesecima projekta više od 80 terenskih asistenata u svim projektnim državama obučeno je o načinu provođenja preliminarnog istraživanja i istraživanja nultog stanja. Preliminarno istraživanje provedeno je od siječnja do travnja 2021. godine s glavnim ciljem identificiranja najopasnijih transekata dalekovoda u projektnom području. Pretraženo je više od 1380 km dalekovoda različitih napona i konstrukcije tijekom preliminarnog istraživanja u svim projektnim državama. Na osnovu dobivenih rezultata, istraženi dalekovodi su bili podijeljeni u 3 kategorije: potencijalno opasni, oni koje treba provjeriti i ne opasni. U siječnju 2022. dizajnirana je međunarodna GIS online baza podataka koja sadrži sve podatke iz terenskih istraživanja (više pročitajte OVDJE). Shema monitoringa ažurirana je s rezultatima kako bi se osigurala pravilna provedba istraživanja nultog stanja, u okviru kojeg su prve dvije kategorije dalekovoda redovito praćene do travnja 2022. Više o istraživanju nultog stanja pročitajte OVDJE. Kao rezultat toga, izrađena su 34 plana ublažavanja – konfliktne karte najrizičnijih dalekovoda u prioritetnim područjima, sa specificiranjem odabranih dalekovoda za ugradnju preusmjerivača leta ptica.

Do sada su preusmjerivači leta instalirani u ovim zemljama:

U Slovačkoj je tvrtka za prijenos energije SEPS već označila 30 km 400 kV dalekovoda. Na zaštitne žice ugrađeni su najnoviji tipovi RIBE divertera (crno-bijele lamele) sa svjetlećim osvjetljenjem. Za montažu je korištena posebna dizalica s košarom; svi radovi su se izvodili na isključenim vodovima (više pročitajte OVDJE).

U Mađarskoj je do sada označeno 7,7 km 220 kV i 12 km 400 kV dalekovoda s preusmjerivačima leta zahvaljujući našem projektnom partneru MAVIR-u. Tijekom postavljanja koje je izvedeno uz pomoć korpaste dizalice i drona korištena su četiri različita tipa divertera (više o tome pogledajte OVDJE).

U Hrvatskoj je u razdoblju od prosinca 2022. do ožujka 2023. energetska kompanija HEP označila 15 km distributivnih dalekovoda (više o tome OVDJE). Prijenosna tvrtka HOPS početkom 2024. postavila je preusmjerivače na 20 km dalekovoda.

U Bugarskoj je EDG West označio 5,8 km distributivnih dalekovoda.

U Austriji je Austrijska savezna željeznička tvrtka OEBB planirala izolirati željezničke električne stupove u sklopu projekta. Međutim, saznalo se da je 12 mužjaka velike droplje (Otis tarda) otkriveno ubijeno nakon sudara s kontaktnom mrežom željezničke pruge. OEBB je označio linije s preusmjerivačima odmah iz vlastitih izvora s obzirom na ekstremnu ozbiljnost slučaja. Više o tome pogledajte OVDJE.

Ptice su u opasnosti od elektrokucije tijekom slijetanja na stup tijekom kojeg spontano dođu u kontakt sa žicom ili kada dodirnu dva vodiča odjednom. Visoki rizik primarno je povezan sa srednjenaponskim dalekovodima predstavljajući veoma atraktivna „odmarališta“ mnogim pticama otvorenih ruralnih područja bez drveća. Skupine ptica kojima najviše prijeti stradavanje od elektrokucije definirane su kao dnevne vrste ptica, posebice orlovi, jastrebovi, supovi, lunje, sokolovi, sove, rode i vrane. Najveća smrtnost od elektrokucije zabilježena je za srednje velike i velike ptice jer one stvaraju najviše spontanih kontakata s nezaštićenim elementima konstrukcije stupa.

Unutar LIFE Danube Free Sky projektnog područja, locirano je oko 10909 potencijalno opasnih stupova srednjenaponskih dalekovoda. Kako bi se identificirali najopasniji, na početku projekta provest će se terenski obilazak. Konstrukcija od najmanje 3256 stupova bit će izolirana na kraju projekta. Kako bi se identificirali opasni stupovi u njihovom rasponu oko gnijezda, te na prioritetnim staništima, postavit će se i satelitski odašiljači na mladunčad ptica.

Ostvareni rezultati:

Identifikacija najrizičnih stupova dalekovoda provedena je tijekom preliminarnog istraživanja. Nakon prikupljanja potrebnih podataka i procjene rezultata provest će se mjere ublažavanja. Elektrokucija je dokazano vrlo važan faktor smrtnosti kod ptica grabljivica. Uočeno je da su najopasnije konfiguracije stupova metalni račvasti te kutni stupovi s izloženim kratkospojnim žicama koje prolaze preko nosećih izolatora iznad poprečnih krakova. Dobiveni podaci će se stalno procijenjivati, a svim opasnim stupovima posvetit će se posebna pozornost i dati najbolja tehnička rješenja.

Identifikacija najrizičnijih stupova provedena je tijekom preliminarnog istraživanja, u okviru kojeg je pregledano 12 535 stupova na području zahvata. Dokazano je da je strujni udar vrlo važan čimbenik smrtnosti ptica grabljivica. Čini se da su metalni granasti stupovi i kutni stupovi s otkrivenim premosnim žicama koje prolaze preko potpornih izolatora iznad poprečnih krakova najopasnija konfiguracija. Podaci se kontinuirano procjenjuju, a svim opasnim stupovima posvetit će se posebna pažnja i najbolje tehničko rješenje. Nakon prikupljanja svih potrebnih podataka i evaluacije rezultata planirane su i provode se mjere ublažavanja:

2022. godine izolirano je 20 km 22 kV stupova u Slovačkoj u suradnji vodećeg partnera Raptor Protection of Slovakia s distributerom energije za zapadnu Slovačku (Západoslovenská distribučná, a.s.). U 2023. godini radovi su nastavljeni i do sada su izolirana 522 opasna stupa.

U Bugarskoj je do sada projektni partner EDG West izolirao 490 rizičnih stupova. Ukupno je identificiran 1221 stup koji će biti osiguran do kraja projekta.

U Austriji BirdLife Austria provodi preliminarno istraživanje uz pomoć pasa na željezničkim prugama unutar projektnog područja (više pročitajte OVDJE), koje je povećano za 2 SPA, a broj stupova koje treba izolirati povećan je sa 640 na 868 stupova u sva 3 SPA-a. Projektni partner Austrijske savezne željeznice OEBB već je izolirao 450 stupova.

Završetak izolacijskih radova u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Srbiji planiran je za 2024. godinu.

Korištenje satelitske telemetrije za identifikaciju opasnih stupova i drugih prijetnji s kojima se mlade ptice moraju suočiti omogućuje nam dobivanje vrijednih i važnih podataka. Satelitski odašiljači postavljeni su na 6 stepskih sokolova u Slovačkoj u lipnju 2021. (više o tome OVDJE), a 2022. označeno je još 6 orlova krstaša (više o tome OVDJE). U 2023. označeno je još 6 stepskih sokolova u Slovačkoj (više pročitajte i pogledajte kratki video OVDJE), a 2 u Srbiji (više pročitajte OVDJE).

Fotozamke, video kamere i noćni sustav gledanja koristit će se kako bi se povećala učinkovitost detekcije te identificirala stopa učinka predatora. Pomoću ove opreme, poboljšat će se učinkovitost detekcije kao i veličina smrtnosti ptica. Tehničke smjernice projekta (međunarodna shema monitoringa) za provedbu projektnih aktivnosti pripremit će se i usvojiti od strane svih projektnih partnera tijekom projekta. Slovačka, Srbija, Rumunjska i Hrvatska testirat će na prisutnost žive oko 400 pronađenih lešina, a koristit će se i metalni detektor kako bi se mogla detektirati eventualna prisutnost municije. Na ovaj način, moći će se detektirati utjecaj ilegalnih aktivnosti na ponašanje i stopu stradavanja ptica na dalekovodima.

Ostvareni rezultati:

Internacionalna shema monitoringa dizajnirana je i podijeljena sa svim projektnim partnerima i terenskim asistentima prije početka preliminarnog istraživanja. Shema posebice definira glavna pravila i preporuke za terenska istraživanja te bilježenje podataka.

˝Buffer˝ zona za istraživanja (preliminarno i istraživanje nultog stanja) definirana je kao udaljenost od 20 metara od rubnog faznog vodiča u slučaju dalekovoda srednjeg napona (10 kV, 22 kV i 35 kV) te 50 metara u slučaju dalekovoda visokog i vrlo visokog napona (110 kV, 220 kV i 400 kV). oUUHodanje cik-cak uzorkom je bilo nužno u slučaju visoke i guste vegetacije i usjeva.Preporučeno je hodanje sporijim tempom kako bi se optimizirali rezultati i smanjila pristranost istraživača. Lokacija svakog leša ptice ili ostataka koji je pronađen zabilježena je GPS uređajem te je opisana pomoću 7 parametara [identifikacija prema vrsti ili najpreciznijoj mogućoj taksonomskoj kategoriji, spol i dob (ako je moguće), uzrok smrti (elektrokucija, kolizija, drugi ili nepoznati uzrok smrti), opis vidljivih ozljeda, stupanj raspadanja te učinak strvinara].

Za svaki stup dalekovoda prikupljeni su specifični tehnički podaci kao i drugi abiotički i biotički faktori o okolnim strukturama krajolika i staništa važnima za ptice. Podaci za svaki pojedini stup uključuju: GPS koordinate, tip (pozicija u dalekovodu), broj strujnih krugova po vodu, materijal izrade stupa, broj okomitih odvajanja žica, broj križnih krakova, tip križnih krakova, broj izolatora po vodiču, poziciju izolatora, prisutnost i tip izolatora i njihovo trenutno stanje kvalitete, prisutnost i mjesto na kratkospojniku.

Svi stupovi su fotografirani zbog provjere podataka prikupljenih na terenu. Sve uočene lešine ptica su uklonjene s područja tijekom preliminarnog istraživanja kako bi se spriječilo dvostruko brojanje tijekom istraživanja nultog stanja.

Za promatranje reakcija ptica na ne označenim dalekovodima korištene su video-kamere, dalekozori i noćni vid. Promatranje reakcija dio je istraživanja nultog stanja, koje također uključuje istraživanje smrtnosti na odabranim transektima.

U područjima unutar projektnog teritorija s niskim ili bez rizika od kolizije/elektrokucije, aktivnosti za stvaranje sigurnih mjesta za gniježđenje i traženje hrane provest će se u Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj. Mjere će biti usmjerene na najugroženije vrste unutar ciljnih vrsta, kako bi se ptice privukle ka sigurnijim zonama te kako bi se smanjila sveukupna smrtnost jedinki/povećala populacija. Ovim načinom, sveukupni cilj ovog projekta bit će ostvaren. Ukupno, 20 alternativnih mogućnosti za gniježđenje – kutije za gnijezdo biti će postavljene za stepskog sokola, 300 za zlatovranu te 50 za crvenonogu vjetrušu.

Obnavljanje oko 10 ha zemljišta u Slovačkoj od oranice do pašnjaka povećat će sveukupnu vrijednost zemljišta i njegove pogodnosti, ponajviše za orla krstaša, stepskog sokola i crvenonogu vjetrušu, dok će obnova zemljišta zasigurno pogodovati i ostalim vrstama.

Ostvareni rezultati:

Ukupno je postavljeno 20 alternativnih mogućnosti za gniježđenje – kutije za gnijezda za stepskog sokola u Slovačkoj te 23 gnijezda za crvenonogu vjetrušu u Bugarskoj. Za zlatovranu, 50/50 gnijezda  postavljeno je u Bugarskoj (više pročitajte OVDJE), 44/100 u Srbiji, 45/50 u Slovačkoj. Postavljanje gnijezda nastavit će se do siječnja 2023. godine s ukupno 20 kutija za gnijezda za stepskog sokola, 300 za zlatovranu i 50 za crvenonogu vjetrušu.

Ukupno je postavljeno 370 novih kućica za gniježđenje:

U Slovačkoj je postavljeno 20 alternativnih mogućnosti za gniježđenje – postavljene su kutije za gnijezda za stepskog sokola na 110 kV stupovima (više pročitajte i pogledajte kratki video OVDJE), 50 drvenih kutije za gnijezda za crvenonogu vjetrušu u Bugarskoj (više pročitajte OVDJE), a postavljeno je 300 kutija za gnijezda za zlatovranu u Slovačkoj (50 komada), Bugarskoj (50 komada), Srbiji (100 komada) i Rumunjskoj (100 komada). OVDJE pročitajte o praćenju gnijezda i uspješnoj sezoni parenja u Bugarskoj, a OVDJE o istraživanju provedenom o spektru hrane zlatovrane.

U Slovačkoj traje upravljanje lokacijom od 10 ha: upravitelj krajolika pripremio je posebnu shemu za specifičnu obnovu i upravljanje zemljištem. Nastavlja se redoviti nadzor područja, a sjeme lucerne je posijano, uključujući vizualnu kontrolu i stručno praćenje aktivnosti malih sisavaca za daljnju procjenu aktivnosti upravljanja, kao i praćenje prisutnosti ciljnih vrsta ptica.

Traktorsko ravnanje terena uz košnju korova i pripremu polja za sjetvu obavljeno je u proljeće 2021. godine, sa sjetvom sjemena trava/crvene djeteline u ožujku 2021. godine, a prvo malčiranje u srpnju 2021. godine. Mjesto s gustim rastom vegetacije predstavlja važno utočište za populacije malih sisavaca jer su okolna polja požeta i preorana. Na licu mjesta vršen je stručni monitoring populacija malih sisavaca, npr. na licu mjesta potvrđena je prisutnost stepskog miša s tipičnim humcima.

U 2022. godini obavljena je jedna košnja te je biomasa prikupljena nakon košnje podijeljena lokalnim poljoprivrednicima za stoku. U listopadu 2022. uz pomoć volontera montirano je 15 umjetnih drvenih lovačkih stalaka u obliku slova „T“. Stalci će zamijeniti ulogu električnih stupova i bit će korisni grabljivicama u lovu na plijen (više o tome OVDJE).

Popratni agrotehnički zahvati (prozračivanje zemljišta, valjanje) nastavili su podržavati kvalitetu vegetacije. Zahvaljujući dosadašnjim agrotehničkim zahvatima od 2021. godine, unatoč slabijim oborinama vegetacija je bila kvalitetna. U 2023. godini prva košnja obavljena je početkom lipnja, a druga sredinom srpnja. Sijeno je 2023. godine bilo bolje kvalitete i koristilo se kao hrana za domaću stoku.

Projektno mjesto s gustim rastom vegetacije predstavlja važno utočište za male sisavce jer su okolna polja vrlo intenzivno požeta i orana.

Pod aktivnošću D.1 zabilježena je prisutnost ciljnih vrsta kao i dostupnost izvora plijena praćenjem malih sisavaca i beskralješnjaka.

Vrlo je bitno informirati ciljne skupine kao i širu javnost o projektu i aktivnostima. Aktivnosti širenja javne svijesti objavljivanjem informacija o projektu i o njegovim rezultatima kao i o važnosti NATURA 2000 mreže održavat će se redovno i široj javnosti i sudionicima. Umrežavanje i prijenos metoda/tehnika/rješenja primijenjenih u projektu na druge regije, države, organizacije i stručnjake bit će osigurano.

Ostvareni rezultati:

Do 2022. godine objavljena su 23 priopćenja (više pročitajte OVDJE), te su održane 3 press konferencije. U svim projektnim zemljama do sada je popraćeno gotovo 400 medijskih isječaka. Na projektnim područjima postavljeno je 18 informativnih ploča s opisom projekta i njegovim glavnim aktivnostima, a mapu lokacija možete pronaći: OVDJE. U 2022. godini Program LIFE proslavio je svoj 30. rođendan koji je obilježen raznim projektnim događanjima. Do sada je objavljeno nekoliko videa projekta, a možete ih pronaći na našem YouTube kanalu: OVDJE. Širenje prema dionicima i predstavljanje projekta na nekoliko događaja umrežavanja se nastavlja i veselimo se daljnjem razvoju mogućnosti umrežavanja.

U studenom 2020. objavljeno je koordinirano priopćenje za javnost o početku projekta u svim projektnim državama. Do 2023. godine objavljeno je 30 priopćenja, a održano je 9 press konferencija ili događanja za medije. U svim projektnim državama do sada je praćen 531 različit medijski isječak. Na projektnim područjima postavljene su 22 oglasne ploče s opisom projekta i njegovim glavnim aktivnostima, a mapu lokacija možete pronaći: OVDJE. U 2022. godini Program LIFE proslavio je svoj 30. rođendan koji je obilježen raznim projektnim događanjima (npr. OVDJE). Do sada je objavljeno nekoliko videa o projektu, a možete ih pronaći na našem YouTube kanalu: OVDJE. Obavljena je diseminacija prema dionicima i prezentacija projekta na nekoliko događaja za umrežavanje (npr. OVDJE), a veselimo se daljnjim prilikama za umrežavanje.

U suradnji Parka prirode Kopački rit i HEP-a na stupovima 5 kV dalekovoda u Hrvatskoj postavljena su 3 nova gnijezda za stepskog sokola. Jedno od gnijezda zauzeo je par vjetruša prvog dana nakon postavljanja. Par je uspio podići 4 ptića. Gnijezda su snimljena kamerama, više pročitajte OVDJE.